Istorijat zemljišnoknjižnog ureda
Općina Cazin iako je teritorijalno manja općina u površini od 356 km2, broj stanovnika popisom od 1991. godine je 63406.
Zemljišna knjiga kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini osnovana je 1888. godine, a što se može vidjeti i po samim upisima o osnivanju tadašnje zemljišne knjige. Zemljišna knjiga u Cazinu ili kako naš narod kaže gruntovnica, jedna je od sačuvanijih zemljišnih knjiga u Bosni i Hercegovini. Naime, u mnogim mjestima širom Bosne i Hercegovine u II svjetskom ratu gruntovnice su uništene u cijelosti ili djelimično.
U toku II svjetskog rata Cazinska gruntvnica je spašena na taj način što su zemljišne knjige prebačene na teritorij Pećigrada, u jednoj seoskoj kući. Istina, prije toga upadom Partizanskih jedinica, djelimično su uništeni pojedini zk.ulošci, odnosno istrgnuti listovi iz glavne zemljišne knjige i pomoćnih registara.
Nakon završetka II svjetskog rata gruntovnica sve do 1964. godine nije se nalazila u zgradi Općinskog suda Cazin, nego je bila smještena u zgradi Općine Cazin, u prizemlju zgrade u dvije prostorije i tako se radilo sve do 1964.godine, kada je izgrađena sadašnja zgrada Općinskog suda i gdje je smještena sadašnja gruntovnica.
Uslovi pod kojima se radilo u zemljišno-knjižnim uredima bili su vrlo teški i naporni. Sve se radilo ručno, sa trajnim mastilom, a rijetki su zemljišno-knjižni.uredi koji su imali pisaće mašine.
Stupanjem na snagu Zakona o zemljišnim knjigama iz 2003.godine započela je reforma zemljišne knjige, time je zakonski data mogućnost za elektronsko vođenje zemljišne knjige. Zemljišno-knjižni ured Općinskog suda u Cazinu je prenio dosadašnje zemljišno-knjižne podatke iz ručno vođene zemljišne knjige u elektronski zemljišno-knjižni sistem, izuzev zemljišnoknjižnih uložaka uništenih tokom II svjetskog rata.
Broj vlasnika-suvlasnika unešenih u elektronski vođenu zemljišnu knjigu je 144000, a broj katastarskih čestica je 83859.