Općina Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, br. 28/59, 19. juna 1959. godine.

Danas obuhvata područje od oko 300 km² na kome trenutno skupa sa prognaničkom populacijom živi oko 75.000 stanovnika. Na području općine konstituisano je 26 mjesnih zajednica, od kojih četiri čine gradsko naselje. Prema procjenama, u gradu i prigradskim naseljima živi oko 23.000 stanovnika, što je u odnosu na predratni period skoro udvostručen broj.

Razvoj i prisustvo sudske vlasti u Živinicama je uveliko determiniran razvojem samog grada i njegovog nametanja kao jednog od vodećih privredno- političkih centara na kantonu. Prvi korak je bio otvaranje odjeljenja u  Živinicama Osnovnog suda u Tuzli 1979. godine, koje je već 1987. preraslo u Osnovni sud Živinice.

Visoki predstavnik Paddy Ashdown je dolaskom na funkciju potvrdio kao prioritetni zadatak reformu pravosuđa i to u tri pravca. Prvi segment je reforma sudske vlasti, drugi – izbor sudija i tužilaca, a treći – reforma zakonodavstva. Sva tri segmenta reforme su zamišljena da se odvijaju paralelno.

Prvi segment reforme je reforma sudske vlasti u BiH, odnosno uspostava manjeg broja sudova sa smanjenim brojem sudija. Naime, analize koje su vršene u oblasti pravosuđa ukazivale su na veliki broj sudova i sudija u BiH u odnosu na broj stanovnika. To je utvrđeno komparacijom sudske vlasti u BiH sa sudovima u Evropi. Slijedeći ovaj zaključak doneseni su propisi kojima su ukinuti pojedini općinski – osnovni sudovi u Bosni i Hercegovini. Istim propisima smanjen je i broj sudija. Kao direktna posljedica reforme sudu u Živinicama su 2004. godine pripojeni sudovi u Banovićima i Kladnju. Prvobitan plan nije podrazumijevao ostanak suda u Živinicama već njegovo pripajanje sudu u Banovićima zbog neuslovne i loše infrastrukture. Gradske vlasti su zajedno sa tadašnjim predsjednikom suda uspjele zadržati sud u gradu argumentirajući to činjenicom da su Živinice politički, demografski i ekonomski najznačajnija općina. Jedini uslov koji su morali ispuniti je obezbjeđenje adekvatnih prostorija što je i učinjeno.

2007. godine je izvršena reforma prekršajnih sudova i njihovo pripajanje redovnim sudovima. Sumirajući rezultate opća je ocjena da je reforma polučila uspjeh.

Ovaj sud je implementirao projekte CMS (Case Menagment System- sistem za automatsko upravljanje slučajevima) i  elektronske zemljišne knjige (LARIS) koji su  u mnogome unaprijedili efikasnost obavljanja poslova.