U zemljišne knjige upisuju se prava vlasništva i druga prava nad nekretninom, te druge činjenice bitne za pravni promet.
Zemljišna knjiga je javna: svako može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu u prisutnosti voditelja zemljišnih knjiga i iz nje dobiti izvatke, ispise i prepise.
Zemljišna knjiga i svi izvaci imaju snagu javnih isprava.

Gdje i kako obaviti upis u zemljišne knjige ?
Za vođenje zemljišnih knjiga nadležan je zemljišnoknjižni sud; on odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka, tj. pokreće postupak samo na prijedlog stranaka ili nadležnog tijela.
Dakle, za upis vlansištva u zemljišne knjige potrebno je u zemljišnoknjižni odjel općinskog suda tzv. Gruntovnicu predati Zahtjev (Prijedlog) za upis i potrebne isprave koji trebaju biti u izvorniku ili ovjerenom prepisu.
Važno je napomenuti značaj predaje uredno popunjenog Prijedloga za upis, sa svim potrebnim ispravama, kako se isti Zahtjev (Prijedlog) ne bi odbacio ili odbio kao neosnovan.
Na temelju uredno popunjenog i potpunog Zahtjeva (Prijedloga)  za upis pokreće se postupak, ali o tome ne ovisi odluka zemljišnoknjižnog suda hoće li rješenjem dopustiti upis vlasništva u zemljišne knjige. Odluka suda temelji se na stanju utvrđenom u zemljišnoj knjizi i času podnošenja Zahtjeva (Prijedloga) za upis i ispravama koje su stranke priložile i na temelju kojih predlažu upis prava u zemljišnu knjigu.

Šta treba predati u zemljišnoknjižni odjel?
Obrascu Zahtjeva (Prijedloga) za upis potrebno je priložiti isprave  na temelju kojih se predlaže upis, a koje moraju biti u izvorniku ili ovjerenom prepisu. Zemljišnoknjižni sud ne odobrava upis na temelju fotokopije isprava (neovjerene kopije).
Na ugovorima i drugim ispravama na temelju kojih zemljišnoknjižni sud treba dopustiti upis treba biti ovjeren potpis osobe čije se pravo ogranićava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu (npr.prodavac treba ovjeriti potpis, založni dužnik treba ovjeriti potpis i sl. .
Ako je u ime osobe čije se pravo ogranićava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu potpis ovjerila osoba koja je opunomoćena, uz  Zahtjev (Prijedlog) se treba dostavti punomoć. Punomoćnik treba ovjeriti svoj potpis na punomoći kojom je punomoćnika ovlastio da u njegovo ime sklopi ugovor.
Ukoliko stranka predlaže upis u zemljišnu knjigu na temelju isprava koje se već nalaze kod suda čiji zemljišnoknjižni odjel treba odlučiti o Zahtjevu (Prijedlogu) za upis tada se, uz Zahtjev (Prijedlog) može dostaviti prepis isprave, (npr. ako se predlaže upis na temelju rješenja o nasljeđivanju ili presude, koju je donio isti sud koji treba odlučiti i o prijedlogu za upis u zemljišnu knjigu.

Rješenje o upisu prava vlasništva
Nakon što ovlašteni zemljišnoknjižni referent pregleda Prijedlog za upis i isprave koje je stranka dužna priložiti, zemljišnoknjižni sud donosi rješenje kojim ne dopušta upis u zemljišne knjige ili se Prijedlog za upis odbija ili odbacuje.
Odluka suda temelji se na osnovu utvrđenom u zemljišnoj knjizi u trenutku podnošenja Prijedloga za upis i ispravama koje su stranke priložile Prijedlogu za upis i na temelju kojih su predložile upis u zemljišnu knjigu.
Zemljišnoknjižni sud dopustiće upis u zemljišnu knjigu uz uslov da je nekretnina već upisana u zemljišnu knjigu. Dakle, da bi građanin stekao pravo vlasništva, nije dovoljno da je nekretnina, npr. kuća i dvorište koje kupuje upisana u posjednovnom listu u nadležnom uredu za katastar, već nekretnina treba biti upisana u zemljišnoj knjizi.
Ako je kupljeno zemljište upisano u posjednovnom listu u nadležnom uredu za katastar, nekretnina treba biti upisana u zemljišnoj knjizi (takozvane novoformirane katastarske čestice koje se upisuju u katastar na temelju parcelacijskih ili geodetskih elaborata).
Isto tako, zemljišnoknjižni sud ne može dopustiti upis u zemljišne knjige ako stan ili poslovni prostor nisu već upisani u zemljišnoj knjizi.
Dakle, sve nekretnine koje su u ugovoru navedene da se kupuju ili daruju trebaju biti već upisane u zemljišnoj knjizi.

Kada je upis u zemljišnu knjigu dopušten?
Zemljišnoknjižni sud, po pregledu Prijedloga za upis i priloga, dopušta upis stvarnih prava i drugih prava u zemljišnu knjigu:
- ako iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi u pogledu predmeta postojala zapreka tom upisu (pretpostavka je da u zemljišnoj knjizi treba biti upisana nekretnina i vlasnik nekretnine, odnosno osoba protiv koje se podnosi prijedlog za upis itd.).
- ako nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena (ovlaštena osoba za podnošenje prijedloga je osoba koja će upisom u zemljišne knjige steći, izgubiti ili promijeniti knjižno pravo osobe koje su potpisale ugovore o sticanju, promjeni ili dozvolile brisanje svojih prava upisanih u zemljišnoj knjizi moraju biti poslovno sposobne itd.)
- ako utemeljenost prijedloga proizilazi iz sadržaja podnesenih isprava (uz prijedlog se moraju dostaviti sve isprave na temelju kojih se predlaže upis u zemljišne knjige
- ako isprave imaju potreban oblik (na ispravama koje se dostavljaju mora biti ovjeren potpis osobe čije se upisano pravo u zemljišnoj knjizi ogranićuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo – prodavac, osoba koja dozvoljava brisanje hipoteke, osoba koja se odriče prava doživotnog izdržavanja i slično, isprave ne smiju biti oštečene, nadopisivane itd.)